Sort by
Sort by

Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), svake godine propadne trećina ukupne količine hrane proizvedene za prehranu ljudi. Istovremeno, globalna proizvodnja hrane koristi 25 posto cjelokupne naseljive površine, utroši 70 posto zaliha pitke vode, uzrokuje 30 posto emisija stakleničkih plinova i dovodi do 80 posto ukupnoga krčenja šuma.

Biraj zeleno krug


Jeste li znali da Hrvati iz domova mjesečno bace oko 12 kilograma hrane? To je kao da ste bacili 30 odrezaka, 133 pakiranja čokolade ili 150 porcija lisnate salate. Zamislite koliko ste ukusnih obroka mogli od toga pripremiti. Ako uzmemo u obzir da se još u proizvodnji hrane koriste šume i obradive površine te zalihe pitke vode, ali i to da i sama pakiranja hrane mogu biti značajni izvori emisija stakleničkih plinova pa tome pridodamo bacanje hrane, jasno je da su posljedice bacanja hrane dalekosežne: od nepovratno potrošene energije, tla i vode do ljudskog rada koji sudjeluje u cjelokupnom lancu od polja do stola.

Tko baca više hrane – tvornice, restorani ili kućanstva?

Suprotno uvriježenom mišljenju, a prema trenutno dostupnim podacima, više od 50 posto ukupnog otpada od hrane stvaramo kod kuće.

Slijede prerada hrane, proizvodnja i ugostiteljski objekti, dok se najmanje baca hrana iz trgovina, oko 5 posto. No, percepcija potrošača je i dalje da se iz naših domova baca najmanje hrane jer bacanje hrane u domaćinstvu često smatraju uobičajenom, neizbježnom pojavom.

Kako ističe Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u Statističkom istraživanju o otpadu od hrane u RH, hrvatska kućanstva nisu iznimka. Iz njih se, naime, baca oko 3 kilograma otpada od hrane tjedno. Od navedene količine, svaki član kućanstva tjedno baci 40 posto hrane koja je mogla biti konzumirana. Oko 15 posto kućanstava nikad ne iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka, a njih 24 posto to čini rijetko.

Treća sezona kampanje Biraj Zeleno u Hrvatskoj

Shvaćajući ove podatke vrlo ozbiljno, Nestlé Adriatic je treću sezonu edukativne kampanje Biraj Zeleno u potpunosti posvetio podizanju svijesti o važnosti smanjenja otpada od hrane i mogućnostima prenamjene ostataka hrane u nove obroke.

Početak kampanje zato će simbolično označiti Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. Biraj zeleno završit će podjelom besplatnih studentskih obroka pripremljenih prema zero food waste principima. Obroke će osmisliti i pripremiti chef Mate Janković, koji će ih početkom studenog i dijeliti studentima u jednoj zagrebačkoj menzi.

Biraj zeleno 2
Biraj zeleno 3
Biraj zeleno 4

 

Osim chefa Jankovića, s kojim smo surađivali i tijekom kampanje Chefovi Vrte Zdravi Film, nagrađene strukovnom nagradom Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ), ovogodišnji snažni ambasadori su Marina Matijević, koja stoji iza inicijative Ja, bolji građanin te influencer Ismael Hadžić. Zajedno okupljaju više od 122 000 pratitelja, a svatko će o temi smanjenja otpada od hrane pričati iz vlastite perspektive – Mate stručne, Marina aktivističke, a Ismael studentske. Oni će pokrenuti dijalog s mladima, pripadnicima generacija Z i milenijalaca, ali i onima koji vode kućanstva, odnosno roditeljima srednjoškolaca i studenata te pokušati saznati više o njihovim navikama kad je riječ o kupnji, konzumiranju, skladištenju i bacanju hrane.

 

Troje ljudi u prirodi kao podrška "Biraj zeleno"


Slogan Biraj Zeleno: više ljubavi, manje otpada od hrane odnosi se na solidarnost i dijeljenje znanja koje potičemo provedbom kampanje. Ambasadori će pozivati svoje pratitelje da ispod objava na društvenim mrežama ostave komentare sa savjetima za smanjenje otpada od hrane, a Nestlé će komentare multiplicirati i “pretvoriti” u obroke. Cilj je doseći brojku od 500 savjeta građana, koje ćemo pomnožiti s tri i osigurati nutritivno uravnotežen ručak za 1.500 studenata.