Omega-3: formula za inteligenciju



Iako je prva asocijacija na omega-3 masne kiseline očuvanje zdravlja srca i krvnih žila, sve je više znanstvenih dokaza koji govore u prilog pozitivnom učinku omega-3 masnih kiselina na misaone sposobnosti. Posebno su zanimljiva istraživanja koja govore o povoljnom učinku omega-3 masnih kiselina na razvoj mozga u dojenčadi i djece.

Nova studija provedena na više od 200 dojenčadi, pod vodstvom kanadskih znanstvenika ukazala je na važnost dodavanja višestruko nezasićenih masnih kiselina u dječju hranu. Dodavanje svega 0.36% DHA (dokzsaheksaenske kiseline) i 0.72% ARA (arahidonske kiseline) značajno poboljšava kognitivni razvoj novorođenčadi i dojenčadi.

Dojenčad stara 9 mjeseci koja je već od prvih tjedana života dobivala hranu obogaćenu navedenim nutrijentima s većom je lakoćom i točnošću (51%) rješavala problemske zadatke nego dojenčad koja je jela neobogaćene formule (svega 29% uspješnosti na zadatcima).

Osim razvoja kognitivnih sposobnosti, konzumacija tih polinezasićenih masnih kiselina u najranijoj životnoj dobi osigurava i bolji razvoj vida. Lakoća i točnost rješavanja problemskih zadataka pozitivno korelira s kasnijom inteligencijom i vokabularom pa su optimalna prehrana i pravovremena suplementacija važne već od najmanjih nogu.

Dragocjene masti

Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se na povećan unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA). Ideja o obogaćivanju prehrambenih proizvoda ovim važnim masnim kiselinama logična je posljedica brojnih istraživanja koja svjedoče o njihovom pozitivnom djelovanju na prevenciju kroničnih bolesti.

Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina smatra se važnim čimbenikom u prevenciji nastanka i sprečavanju progresije raznih bolesti poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije. Nažalost, današnja tipična zapadnjačka prehrana je siromašna omega - 3 masnim kiselinama što sa sobom nosi i povećan zdravstveni rizik.

Kako nedostatan unos omega-3 masnih kiselina ne bi postao „skorbut našega vremena” potrebno je ozbiljno se pozabaviti modifikacijom unosa ovih važnih masnih kiselina.

Omega-3 masne kiseline i kognitivne sposobnosti djece

Omega-3 masne kiseline DHA i EPA nalaze se u masnim ribama, poput lososa, srdele, tune, haringe, skuše. Prehrana bogata tim vrijednim supstancijama djeluje povoljno na zdravlje srca i krvožilja, a ujedno osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece.

Posljednja 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga. Kada novorođenče dođe na svijet, njegova tjelesna masa čini samo 5 % tjelesne mase odraslih, ali zato veličina mozga čini 70 % veličine odraslog mozga. Preostali rast mozga odvija se tijekom prve godine života te predškolske dobi, tako da je rast mozga većinom završen do pete ili šeste godine života.

U tom delikatnom razdoblju za rast mozga i razvoj mentalnih sposobnosti od osobite je važnosti dovoljan unos specifičnih nutrijenata. Pod nutrijentima, „prijateljima“ mozga smatraju se: omega - 3 masne kiseline osobito dokozaheksaenska kiselina (DHA) te omega – 6 arahidonska kiselina (AA).

Ljudski organizam nizom reakcija može sintetizirati DHA iz esencijalne masne kiseline – alfa linolenske (ALA), dok se AA sintetizira iz druge esencijalne masne kiseline- linolne. Međutim tijekom rane faze života ta je sposobnost ograničena i neefikasna, što DHA u tim prvim ključnim godinama života čini uvjetno esencijalnom i upućuje na nužnost njenog dovoljnog unosa hranom. Riba, osobito ona masna, je najbolji izvor DHA, a osim riba i algi jedini izvor DHA su posebno dizajnirani moderni proizvodi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama.

Pregledom znanstvenih studija, zaključeno je da DHA, prirodno zastupljena u ribljem ulju, pozitivno djeluje na kognitivne sposobnosti. Znanstvenici tvrde da objavljene studije, posebice one provedene na životinjama, osiguravaju dovoljno uvjerljivih i valjanih dokaza koji u vezu dovode smanjenu koncentraciju DHA u mozgu i lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima ponašanja.

Također, rezultati studija ukazuju da čak i male razlike u koncentraciji DHA u mozgu, primjerice razlike koje se mogu uočiti kod dojene novorođenčadi i novorođenčadi koje se hrane dojenačkim formulama bez dodatka DHA, mogu rezultirati razlikama u kognitivnim sposobnostima.

Budući da je DHA važna za rast i funkcionalni razvoj mozga ploda i dojenčeta, tijekom trudnoće i laktacije valja obratiti posebnu pažnju na adekvatan unos omega-3 masnih kiselina. Dojenjem se osigurava unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline u dojenčadi. Razine DHA u majčinu mlijeku značajno variraju u ovisnosti o načinu prehrane majke. Znakovito je da se razine AA i DHA ne mijenjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, prekursora AA i DHA. Stoga je izvjesno da dojilje trebaju prehranom osigurati izvore DHA, primjerice masnu plavu ribu. Dokazano je da nakon što dojilja konzumira haringu ili salpu, razina DHA u majčinu mlijeku značajno poraste nakon 6 sati, a dosegne maksimalnu razinu nakon 24 sata.

Većina studija ističe važnost DHA za razvoj mozga fetusa i novorođenčeta, no ističe se i pozitivna veza između dovoljnog unosa esencijalnih masnih kiselina i DHA i mentalnog i psihomotornog razvoja te poboljšane sposobnosti učenja djeteta predškolske dobi. S obzirom da se deficit esencijalnih masnih kiselina i DHA povezuje sa nekim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD) te disleksije i dispraksije, smatra se da dovoljan unos tih nutrijenata smanjuje rizik od navedenih poremećaja. Osim toga, deficit DHA može imati za posljedicu slabu oštrinu vida, što je razumljivo kada se uzme u obzir da je DHA ključna za optimalno funkcionalno sazrijevanje mrežnice i vidnog korteksa.

Hrana koja je dobra za srce trebala bi biti dobra i za mozak.
Hipokrat, 400 godina pr. Krista

Dr.sc. Darija Vranešić Bender