Prehrambena industrija posljednjih godina posluje u uvjetima inflacije, promjena potrošačkih navika i sve izraženijih klimatskih izazova. Kako danas definirate uspjeh jedne velike prehrambene kompanije? Koliko je zahtjevno u takvim uvjetima odgovarati na očekivanja potrošača?
Uspjeh velike prehrambene kompanije više ne može gledati samo kroz brojke. Naravno, financijski rezultati su važni, ali jednako je važno kako se kompanija nosi s izazovima poput inflacije, poremećaja u opskrbnim lancima, klimatskih promjena i sve zahtjevnijih potrošača. U takvom okruženju ključ je pronaći ravnotežu između rasta, inovacija i odgovornosti prema društvu. U Nestléu to sažimamo kroz našu glavnu misao vodilju „good food, good life“, što u praksi znači kontinuirano unapređivati sve što možemo - od načina na koji nabavljamo sirovine do proizvoda koje nudimo na policama. Održivost i odgovornost nas kao proizvođača tu igra veliku ulogu, bilo da govorimo o smanjenju utjecaja na okoliš, razvoju regenerativne poljoprivrede ili o transparentnosti prema potrošačima. Očekivanja potrošača nikad nisu bila veća. Ljudi danas žele kvalitetne i sigurne proizvode, ali i jasne informacije o sastavu, porijeklu i utjecaju na okoliš. U uvjetima inflacije dodatno paze na svoje odluke i još pažljivije biraju što kupuju. Zato je za kompanije poput Nestléa ključno ostati fleksibilan i brzo se prilagođavati. Važno je slušati potrošače, razumjeti njihove potrebe i biti spreman reagirati na promjene. Upravo ta kombinacija prilagodljivosti, odgovornosti i povjerenja ono je što danas čini razliku i osigurava dugoročni uspjeh u prehrambenoj industriji.
Potrošači sve više traže praktičnost, ali istovremeno žele kvalitetnije i nutritivno uravnoteženije proizvode. Kako Nestlé odgovara na te zahtjeve? U kojoj mjeri personalizacija prehrane, funkcionalna hrana i proizvodi s dodatnom vrijednošću postaju važni za razvoj kategorija?
Potrošači sve više cijene praktičnost, uz, naravno, okus i kvalitetu koji su najvažniji kriterij. Drugim riječima, žele rješenja koja im štede vrijeme, ali i dalje nude dobar i pouzdan rezultat. U Nestléu na to odgovaramo kroz stalno unapređenje portfelja, od prilagodbe receptura do razvoja proizvoda koji olakšavaju svakodnevnu pripremu hrane. Dobar primjer toga je MAGGI Air Fryer asortiman. Riječ je o inovativnim proizvodima koji omogućuju pripremu obroka na jednostavan način, u jednom uređaju, uz manje ulja i kraće vrijeme kuhanja, a pritom nude raznolike i moderne okuse. Na taj način zapravo odgovaramo na ono što je potrošačima važno, a to je: brzina, jednostavnost i sigurnost da će jelo dobro uspjeti i biti ukusno. Istovremeno, sve je veći fokus i na dodatnoj vrijednosti proizvoda, bilo kroz nutritivni profil ili funkcionalne benefite. Potrošači ne traže samo proizvod, nego i inspiraciju te fleksibilnost u pripremi. Personalizacija prehrane također dobiva na važnosti, ali više kroz mogućnost prilagodbe nego kroz potpuno individualizirane proizvode. Primjerice, MAGGI Air Fryer mješavine mogu se koristiti za pripremu različitih jela, od piletine do povrća ili tortilja, ovisno o preferencijama i životnom stilu. Na kraju, čini se da je ključ u pronalasku prave ravnoteže između praktičnosti, kvalitete i fleksibilnosti.
Nestlé je jedna od kompanija koja kontinuirano ulaže u istraživanje i razvoj. Kako izgleda proces razvoja novog proizvoda – od potrošačkog uvida do police trgovine?
Proces razvoja novog proizvoda počinje s potrošačem. Kroz istraživanja i praćenje trendova nastojimo razumjeti što im stvarno treba bilo da je riječ o bržoj pripremi, zdravijim opcijama ili novim okusima. Upravo tako nastaju ideje poput MAGGI Air Fryer mješavine. Zatim slijedi razvoj proizvoda, gdje se radi na recepturi, teksturi i jednostavnosti pripreme, uz stalna testiranja. Ključno je provjeriti kako proizvod funkcionira u stvarnoj kuhinji. Naime, mora biti ukusan, ali i jednostavan za korištenje. Paralelno se razvijaju ambalaža, upute i način komunikacije, a nakon lansiranja nastavljamo pratiti povratne informacije i dodatno unapređivati proizvod. U konačnici, sve se svodi na jedno, a to je pretvoriti dobru ideju u proizvod koji ljudi zaista žele i koriste u svakodnevnom životu.
Koliko digitalizacija, umjetna inteligencija i analiza podataka mijenjaju način na koji razvijate proizvode i pratite potrebe potrošača?
Digitalizacija, umjetna inteligencija i analiza podataka sve više utječu na način na koji razvijamo proizvode i razumijemo potrošače. Iako je riječ o kontinuiranom procesu, već sada vidimo da nam ovi alati pomažu prepoznati trendove i donositi informiranije odluke. Primjerice, koriste se rješenja koja olakšavaju optimizaciju receptura, odnosno pronalaženje ravnoteže između okusa, nutritivne vrijednosti, troškova i održivosti. Također, napredni alati mogu doprinijeti i području sigurnosti hrane, primjerice kroz ranije prepoznavanje potencijalnih rizika. Istovremeno, analiza podataka omogućuje bolje razumijevanje potreba potrošača što pomaže u razvoju relevantnijih proizvoda. Važno je naglasiti da je riječ o alatima koji nadopunjuju, a ne zamjenjuju ljudsku ekspertizu. Njihova je vrijednost u tome što u nekom segmentu ubrzavaju čitav proces, doprinose većoj agilnosti u inovacijama i pomažu boljem razumijevanju potrošača, što može biti itekako koristno u današnjem vrlo dinamičnom okruženju.
MAGGI Air Fryer asortiman jedan je od aktualnih primjera inovacija prilagođenih novim potrošačkim navikama. Čime ste se vodili pri razvijanju proizvoda za specifične načine pripreme hrane? Što karakterizira ove proizvode i planirate li širenje asortimana?
Kod razvoja MAGGI Air Fryer asortimana vodili smo se promjenama u navikama potrošača i sve većom popularnošću air fryer uređaja. Danas ljudi žele kuhati brže, jednostavnije i uz manje masnoće, ali bez kompromisa kad je riječ o okusu. Zato smo razvili proizvode koji pojednostavljuju cijeli proces pripreme. Uz jasne upute, kratko vrijeme kuhanja i pouzdan rezultat, MAGGI Air Fryer mješavine kombiniraju krupnije krušne mrvice i pažljivo odabrane začine kako bi se dobila hrskava tekstura i pun okus, uz minimalnu količinu ulja i bez dodatnih koraka poput paniranja u jajetu i brašnu. Što se tiče budućnosti, nastavljamo pratiti razvoj tržišta i navike potrošača. Air fryer kategorija brzo raste, posebno među mlađim kućanstvima, i svakako vidimo prostor za daljnje širenje asortimana i nove inovacije koje će dodatno olakšati svakodnevno kuhanje.
Održivost se često promatra kroz prizmu okoliša, no ona uključuje i ekonomsku održivost poslovanja. Kako Nestlé povezuje ta dva aspekta? Koliko su trgovci, proizvođači i dobavljači međusobno ovisni u ostvarivanju održivijih lanaca opskrbe?
Održivost se često sužava samo na okolišna pitanja, no u svojoj biti ona znači sposobnost poslovanja da dugoročno opstane i razvija se. U tom smislu, mi održivost promatramo prvenstveno kao održivost poslovanja – jer bez stabilnog i otpornog poslovnog modela nema ni ulaganja u ljude, inovacije i okoliš. Istovremeno, odgovornost vidimo kao način na koji to poslovanje provodimo – prema okolišu, društvu, našim potrošačima i partnerima u lancu vrijednosti. Ta dva pojma su nerazdvojiva: održivo poslovanje daje temelj, a odgovorno ponašanje određuje njegov smjer. U Nestléu to polazi od naše svrhe – otkriti moć hrane i pića kako bismo poboljšali kvalitetu života za svakoga, danas i za buduće generacije. Upravo ta između “danas” i “buduće generacije” najbolje opisuje ravnotežu između poslovne održivosti i društvene odgovornosti. Primjerice, kroz inicijative poput regenerativne poljoprivrede radimo na očuvanju tla, vode i bioraznolikosti, ali i na osiguravanju stabilnih i predvidivih prihoda za poljoprivrednike. Jer ako proizvođači nemaju ekonomsku sigurnost, nema ni dugoročno održivih rješenja za okoliš. Cijeli lanac opskrbe snažno je međusobno povezan – od proizvođača i dobavljača do trgovaca i potrošača. Nitko ne može sam ostvariti promjenu. Održiviji sustavi nastaju tek kroz partnerstvo i podjelu odgovornosti, uz jasnu ulogu svakog dionika. A potrošači pritom imaju sve važniju ulogu jer svojim izborima sve više nagrađuju proizvode i prakse koje su istovremeno dobre za njih i za planet.
Na koji način mjerite uspješnost održivih inicijativa i kako osiguravate da one donose stvarne rezultate? Koje biste inicijative izdvojili?
Uspješnost inicijativa koje provodimo mjerimo kroz analizu rezultata, ali i utjecaj koji imaju na zajednicu. Tako smo, primjerice u Hrvatskoj, kao potpisnik Dobrovoljnog sporazuma Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva, fokusirani na smanjenje otpada od hrane.
Kroz unapređenje internih procesa, bolje upravljanje zalihama i pravovremeno doniranje proizvoda koji se ne uspiju prodati, u 2025. godini smanjili smo uništavanje hrane za oko 70% u odnosu na baznu 2022. godinu. Doniranje pritom ima ključnu ulogu jer se tako osigurava da hrana, u što kraćem roku, dođe do onih kojima je najpotrebnija.
Istovremeno, kroz inicijativu Biraj zeleno educiramo građane kako da promjenama navika smanje otpad od hrane u svojim kućanstvima i razviju odgovorniji odnos prema hrani.
Vodite kategoriju hrane za velik broj tržišta jugoistočne Europe. Koje su najveće razlike među tržištima, a koje su potrebe potrošača univerzalne? Kako izgleda donošenje poslovnih odluka u vremenu kada se tržišni uvjeti mijenjaju brže nego ikada?
Razlike među tržištima u regiji jugoistočne Europe najviše se vide u kupovnoj moći, razini razvoja kategorija i lokalnim prehrambenim navikama. Neka tržišta brže prihvaćaju inovacije i nove trendove, dok su druga više usmjerena na tradicionalne proizvode i vrijednost za novac.
U isto vrijeme, potrebe potrošača u velikoj su mjeri slične. Oni žele da je hrana ukusna i kvalitetna, da je praktična, ali i da je cjenovno prihvatljiva. U takvom okruženju važno je slušati potrošače i odgovoriti na njihove potrebe.
Koji su najveći izazovi u upravljanju kategorijama hrane u modernom retailu? Koliko je važno zajedno s trgovcima raditi na edukaciji potrošača, posebno kada je riječ o prehrambenim navikama, održivosti i smanjenju bacanja hrane?
Danas je priličan izazov uskladiti sve veća očekivanja potrošača s brzim promjenama na tržištu. S jedne strane, potrošači žele više izbora, bolje nutritivne profile i održivije proizvode, a s druge i dalje očekuju pristupačnost i jednostavnost.Zato je suradnja s trgovcima ključna. Zajedno možemo puno više napraviti u edukaciji potrošača bilo kroz jasnije informacije na policama, inspiraciju za pripremu obroka ili promoviranje odgovornijih navika, poput smanjenja bacanja hrane.
Koji će globalni prehrambeni trendovi najviše utjecati na razvoj FMCG sektora u idućih pet do deset godina? Što biste poručili trgovcima, dobavljačima i proizvođačima koji danas zajedno oblikuju budućnost prehrambenog tržišta u regiji?
U godinama koje su pred nama, očekujem još veću potrebu za praktičnim proizvodima, ali i sve veću osjetljivost potrošača na cijenu. Istovremeno, potrošači sve više gledaju “što stoji iza proizvoda” – kako je napravljen i koliko mu mogu vjerovati. Zato je ključ u suradnji – trgovci, dobavljači i proizvođači moraju djelovati kao partneri. Oni koji uspiju spojiti inovaciju s realnim potrebama ljudi u svakodnevnom životu, bit će najuspješniji.
