Gotovo svaki roditelj barem je jednom pripremio obrok koji je završio netaknut na tanjuru. Još više frustrira kada dijete odbija hranu koju nije ni kušalo. Ipak, stručnjaci ističu da je takvo ponašanje potpuno uobičajeno te da prihvaćanje novih okusa često zahtijeva vrijeme, strpljenje i ponavljanje. Ono što dijete danas odbija nakon više opuštenih susreta može postati prihvatljiv, pa i omiljen dio obroka.
Bez pritiska, uz ponavljanje i dobar primjer
Nepoznati okusi i teksture djeci često izazivaju oprez, posebno kada je riječ o povrću. Mnogi roditelji odustanu nakon nekoliko pokušaja, no stručni tim nutricionista iz programa PETICA – igrom do zdravlja tvrde kako je ponekad potrebno i do 15 susreta s novom namirnicom prije nego što je dijete prihvati. Pritom je dovoljno da je vidi, dodirne, pomiriše ili kuša - ne mora svaki put pojesti cijelu porciju.
Forsiranje može pojačati otpor, dok ponavljanje bez pritiska postupno smanjuje nepovjerenje. Zato odbijanje neke namirnice ne treba doživjeti kao neuspjeh. Mnogo su važniji dosljednost, pozitivna atmosfera i osjećaj sigurnosti za stolom.
Djeca lakše kušaju ono što su sama pripremila
Znatiželju može potaknuti uključivanje djece u odabir i pripremu hrane. Dijete može odabrati povrće u trgovini, oprati namirnice, složiti užinu ili birati između dvije ponuđene kombinacije. Tako dobiva osjećaj kontrole i spremnije je kušati ono što je pomoglo pripremiti.
Rezultate često donose i male promjene u načinu posluživanja hrane. Na primjer, povrće narezano na štapiće, više boja u kutiji s užinom ili mogućnost da dijete samo složi kombinaciju često su učinkovitiji od dugog objašnjavanja zašto je neka namirnica zdrava.
Jednako je važan primjer odraslih. Ako su voće, povrće i raznoliki obroci redovito na obiteljskom stolu, djeca ih lakše prihvaćaju kao dio svakodnevice. Umjesto podjele hrane na dobru i lošu, korisnije je na jednostavan način objasniti da ona daje energiju za igru, koncentraciju u školi te podržava rast i razvoj.
„Zdrave navike ne nastaju preko noći niti ih možemo nametnuti djeci. Razvijaju se kroz male svakodnevne izbore, ponavljanje i pozitivan primjer odraslih. Kada djeci omogućimo da bez pritiska istražuju nove namirnice i uključimo ih u pripremu obroka, stvaramo temelje navika koje mogu zadržati i u odrasloj dobi“, ističe Koraljka Novina Brkić, nutricionistica kompanije Nestlé za Adriatic regiju.
Navike se grade kod kuće i u školi
Upravo zato stručnjaci sve više naglašavaju važnost suradnje roditelja, škola i zdravstvenih stručnjaka kada je riječ o usvajanju zdravijih prehrambenih navika. Djeca lakše prihvaćaju nove obrasce ponašanja kada iste poruke dobivaju u više okruženja.
Edukacija o zdravim životnim navikama sve se češće provodi i kroz školske programe. Jedan od njih je Vrtim Zdravi Film, koji Nestlé provodi u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom, dok je Hrvatski zavod za javno zdravstvo partner u reevaluaciji programa. Inicijativa je 2021. udružila snage s javnozdravstvenim programom PETICA – igrom do zdravlja.
U sklopu programa učenici viših razreda osnovnih škola kroz radionice i praktične aktivnosti uče o raznovrsnoj prehrani, planiranju obroka, tjelesnoj aktivnosti, održivosti i smanjenju otpada od hrane. Važnu ulogu pritom imaju i roditelji jer se nove navike lakše usvajaju kada dijete dobiva usklađene poruke kod kuće i u školi.
Ideja za užinu
Integralnu tortilju premažite humusom, dodajte sir i povrće koje je dijete odabralo, preklopite i kratko tostirajte. Odrasla osoba rukuje vrućim uređajem, a dijete može oprati povrće i složiti nadjev. Ako neku namirnicu prvi put izostavi, pokušaj nije propao – važno je da ju je upoznalo i dobilo priliku kušati je ponovno.
