Svi smo svjesni da je problem osobne prirode. Ono što je teže shvatiti jest koliko se naš pojedinačni otpad gomila. Grubo rečeno, jedna trećina hrane godišnje proizvedene u svijetu za ljudsku potrošnju – oko 1,3 milijardi tona – izgubi se ili baci.
1/3 ukupne hrane koja se proizvede za ljude se baca!
U zemljama u razvoju do tog bacanja često dolazi zbog problema u proizvodnom procesu ili nedostatka objekata za skladištenje.
U bogatijim zemljama problem se nalazi na kraju opskrbnog lanca: problem smo mi. Bacamo oko 30% ukupne hrane koju kupimo.
Svake godine potrošači u bogatim zemljama bace skoro isto onoliko hrane (222 miliona tona) koliko iznosi ukupna proizvodnja hrane u Supsaharskoj Africi (230 miliona tona).
Savjet: Stavite novu hranu dublje u frižider tako da prvo pojedete staru hranu.
Troškovi su zapanjujući. Otpadna voda koja je utrošena za uzgoj kultura, gnojivo i gorivo korišteni u proizvodnji i transportu te staklenički plinovi koji se oslobađaju dok hrana truli na odlagalištima. A to se događa čak i prije nego što smo uopće uzeli u obzir novac koji bacamo na hranu koju nikada ne iskoristimo.
Evo 10 načina na koji možete riješiti problem.
1. Planirajte kupovinu
Zvuči jednostavno (i jest), ali to je jedna od najvažnijih stvari koje možete napraviti. Kada kupujete hranu, nemojte kupovati previše.
Isplanirajte obroke za tjedan i napravite detaljan popis za kupovinu sa svim sastojcima koji su Vam potrebni. Držite se tog popisa.
2. Upoznajte se sa svojim zamrzivačem
Bilo da je riječ o skladištenju sastojaka ili ostataka hrane, zamrzivač Vam može pomoći da smanjite bacanje hrane. Zamrznite višak voća i povrća u sezoni, zamrznite kruh i drugu hranu koju sporo jedete.
Pripremajte i kuhajte lako kvarljive namirnice, a zatim ih zamrznite i koristite kasnije.
3. Naučite sve o datumima isteka roka trajanja
Poprimili smo štetnu naviku da tretiramo datume do kojih je poželjno upotrijebiti proizvod kao datume kada treba baciti hranu ako se ne pojede. Čak ni naznačeni datumi do kojih treba potrošiti namirnice i kada je namirnice najbolje upotrijebiti nisu sveto pismo.
Američko ministarstvo sigurnosti poljoprivrednih namirnica i Inspekcijska služba kažu da, s izuzetkom formule za novorođenčad, ako datum istekne dok se namirnica nalazi u kući, proizvod bi još uvijek trebao biti siguran i zdrav ako se njime rukuje ispravno do trenutka kada je evidentno da se pokvario.
Naime, ‘pokvarena hrana će poprimiti neugodan miris, okus ili teksturu zbog prirodno nastalih bakterija koje uzrokuju kvarenje. Ako je hrana ima takve karakteristike kvarenja, ne bi se trebala jesti.’
4. Čuvajte hranu na pravom mjestu
Čuvanje hrane na pravoj temperaturi može znatno produžiti njen vijek trajanja.
Kad jednom utvrdite koja se hrana treba držati u frižideru, trebate odrediti gdje ju je najbolje smjestiti u frižideru. To će Vam isto tako pomoći da produžite vijek trajanja svježih namirnica.
5. Kuhajte više od jednog obroka...
Priprema nekoliko obroka odjednom štedi struju, vodu i vrijeme.
Nakon što ste pripremili obroke koji će Vas čekati u zamrzivaču, to će također uvelike smanjiti iskušenje da pribjegnete neplaniranoj kupovini hrane.
6. Kontrola porcija
Zvuči dosadno, ali veoma je važno. Kontrolom količine hrane na svom tanjuru ne samo što ćete ograničiti broj kalorija koje unosite već i smanjiti količinu hrane koja će završiti u kanti za otpatke.
Počnite s malim porcijama, a poslije uzmite repete ako baš želite.
7. Trebate znati šta imate u frižideru
Vodite računa o tome šta držite u frižideru. Tolike kutije s ostacima hrane, koju ste spremili u najboljoj namjeri, čame na dnu frižidera da biste ih ponovo otkrili tek kada ti ostaci više ne budu za jelo.
Uredan frižider znači da možete lako sagledati što treba brzo pojesti i koje namirnice treba kupiti, a koje ne. Također, nove zalihe obavezno stavite iza starije hrane, da biste je prije pojeli.
8. Donirajte bankama hrane
Ako utvrdite da još uvijek imate viška hrane, razmotrite o mogućnosti doniranja hrane nekom drugom kome je potrebna. To može biti prijatelj, rođak ili lokalna banka hrane. Hranljiva, sigurna i netaknuta hrana može predstavljati veliku pomoć onima kojima je potrebna.
9. Napravite kompost od ostataka hrane
Umjesto da hranu bacite u kantu za otpatke, napravite kompost. Tako ćete je pretvoriti u gnojivo bogato nutrijentima, što je bolje nego da trune na nekom odlagalištu.
Ipak, pravljenje komposta bi trebalo biti posljednje rješenje. Američka agencija za zaštitu životne sredine ima hijerarhiju ponovnog iskorištavanja hrane i načina tog korištenja i tvrdi da bismo prvo trebali smanjiti količinu otpada koji stvaramo, zatim donirati hranu, pokušati tom hranom nahraniti stoku, koristiti taj otpad za stvaranje struje u industriji, a tek na kraju praviti kompost.
10. Vodite evidenciju svog prehrambenog otpada
Da biste smanjili količinu prehrambenog otpada, vodite dnevnik što sve bacate svakog tjedna. Iznenadit ćete se koliko se toga nagomilalo i kako možete lako utvrditi gdje pretjerujete s kupovinom.
Na kraju krajeva, uštedjet ćete novac i pomoći u borbi protiv bacanja hrane.
Za više informacija, pratite nas na Facebook-u.
