Bez obzira imate li dugogodišnje radno iskustvo ili ste tek diplomirali, imate mogućnost zaposlenja u tvrtki Nestlé. Ovdje pretražite radna mjesta.
Što su vlakna u prehrani i gdje se nalaze?
Sve se više govori o prehrambenim vlaknima i o tome koliko je važno svakodnevno ih uključiti u prehranu. Budući da su vlakna važan dio uravnotežene prehrane, poziVamo Vas da saznate sve o njima: što su ona, zašto su važna, koja je preporučena količina i koje su namirnice bogate vlaknima. Napokon ćete saznati kako vlakna mogu postati važan dio Vaše prehrane i prehrane Vaših najmilijih.
Što su vlakna?
Prehrambena vlakna spadaju u kategoriju ugljikohidrata. Kao i škrob, vlakna se sastoje od stotina molekula glukoze, ali ih probavni enzimi ne mogu probaviti da bi pružili energiju organizmu. Vlakna su razvrstana u dvije kategorije: topiva i netopiva. Topiva vlakna stvaraju osjećaj sitosti i pomažu Vam da kontrolirate količinu hrane koju jedete. Netopiva vlakna pomažu Vam da imate zdrav probavni trakt. Vlakna se nalaze u namirnicama biljnog podrijetla: cjelovitim žitaricama, voću, povrću, sjemenkama i mahunarkama.
Zašto su vlakna važna?
Iako nisu hranjive tvari koje pružaju energiju, vlakna imaju važne funkcionalne uloge i neophodna su u svakodnevnoj prehrani. Koje važne uloge imaju vlakna u tijelu?
- Pridonose dobrom radu probavnog trakta
- Održavaju stalnu razinu energije nakon glavnih obroka
- Pomažu u održavanju normalne razine kolesterola i glukoze u krvi
- Daju veći osjećaj sitosti poslije obroka
- Pomažu u postizanju ili održavanju idealne tjelesne težine
Namirnice bogate vlaknima
Većina voća, povrća i mahunarki sadrži obje vrste vlakana. Kora i tvrđi vanjski slojevi bogati su netopivim vlaknima, dok su pulpa i jezgra bogati topivim vlaknima. Većina žitarica sadrži pretežno netopiva vlakna, s izuzetkom zobenih pahuljica koje imaju veći sadržaj topivih vlakana. Netopiva vlakna zadržavaju vodu i pretvaraju se u gel tijekom probave. Također, usporavaju probavu i apsorpciju hranjivih tvari iz želuca i crijeva. Primjeri namirnica koje uglavnom sadrže topiva vlakna:
- zobene pahuljice;
- grah;
- leća;
- grašak;
- citrusi;
- jabuke;
- jagode;
- kruške;
- mrkva;
- krastavci;
Netopiva vlakna pomažu u ubrzanju rada crijeva.
Namirnice bogatih netopivim vlaknima:
- cjelovite žitarice i proizvodi od istih;
- smeđa riža;
- kupus;
- brokula;
- orasi i sjemenke (posebice sjemenke lana).
Savjeti za dodavanje više vlakana u prehranu
- voće i povrće više poslužujte s cijelom ljuskom - većinu vremena njihov je vanjski sloj najbogatiji vlaknima;
- umjesto da pijete voćni sok, konzumirajte cijelo voće jer tako unosite više vlakana
- potičite cijelu obitelj da jede žitarice i kruh od žitarica;
- pri pripremi tjestenine odlučite se za integralnu tjesteninu ili je zamijenite smeđom rižom ili bulgurom
- u jela dodajte sjemenke (lan, sezam) ili zobene pahuljice: u jogurt za doručak, u kruh koji pripremate kod kuće, u deserte ili salate
- koristite što više povrća za pire ili kao temeljac za variva ili umake
- dobar način unošenja vlakana u jelovnik Vaše obitelji je priprema grickalica iz sirovog voća i povrća tijekom dana. Možete ih izrezati na raznolike i razigrane oblike kako bi ih i najmanji mogli konzumirati s više užitka.
Koja je preporučena količina vlakana?
Količina vlakana koju je dobro konzumirati dnevno je otprilike 25 g, što može varirati ovisno o Vašim kalorijskim potrebama. Dobra vijest je da je jednostavno konzumirati vlakna da biste uživali u svim njihovim prednostima. Pokušajte konzumirati barem tri obroka cjelovitih i prerađenih žitarica (kruh, tjestenina, smeđa riža, žitarice za doručak) te puno voća i povrća svaki dan za zajamčeni učinak.
Koju vlaknastu hranu svakodnevno jedete?