Nalazite se na Nestlé Hrvatska
Uloga aminokiselina u dječjoj prehrani
Bjelančevine su osnovni gradivni materijal našeg organizma. One izgrađuju ne samo unutarnje organe, mišićno tkivo, kožu, kosti i kosu, već su potrebne i za zdrav razvoj, za normalno funkcioniranje imunološkog sustava i za održavanje hormonalne ravnoteže. Naše tijelo može koristiti bjelančevine za stvaranje energije, ali ugljikohidrati i masnoće se ne mogu pretvoriti u bjelančevine. Iz tog razloga, pogotovo kod djece, količina i sastav bjelančevina – aminokiselina, od kojih su one izgrađene – od ključne je važnosti za pravilan i zdrav razvoj.
Vrste aminokiselina i njihova važnost
Bjelančevine su izgrađene od 20 vrsta aminokiselina – 12 neesencijalnih aminokiselina i 8 esencijalnih aminokiselina (valin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, treonin, triptofan, fenilalanin). Neesencijalne se mogu sintetizirati u organizmu od ostalih aminokiselina, dok esencijalne ne mogu i moraju se unositi hranom. Djeca trebaju još dvije esencijalne aminokiseline – arginin i histidin. Istraživanja povezuju lizin i arginin sa sintezom hormona rasta. Kod odraslih, ali pogotovo kod djece, čiji se organizam razvija sporije, nabava svih esencijalnih aminokiselina putem hrane od ključne je važnosti za zdravlje.
Kako najbolje možemo usvojiti bjelančevine ovisi prvenstveno o biološkoj vrijednosti proizvoda, koju određuje njegov aminokiselinski sastav. Bjelančevine životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja, mlijeko) imaju visoku biološku vrijednost zato što su u njima ima sve esencijalne aminokiseline. Hrana biljnog podrijetla ima nepuni sastav esencijalnih aminokiselina i zato je, prilikom hranjenja koje se temelji na biljnim proizvodima, izuzetno bitno pravilno kombinirati namirnice. No, ipak, postoje i neke biljne namirnice koje sadrže sve esencijalne aminokiseline, primjerice kvinoja.
Indeks biološke vrijednosti
Indeks biološke vrijednosti jest relativni broj koji pokazuje omjer među različitim bjelančevinama u odnosu na njihove sastavne dijelove i način na koji ih organizam usvaja.
Znanstvenici su prihvatili bjelančevine jajeta kao standard biološke vrijednosti i odredili da njegova vrijednost iznosi 100 jedinica. Kad kombiniramo namirnice koje imaju različit profil aminokiselina, možemo povećati biološku vrijednosti bjelančevina, dakle možemo ih napraviti punovrijednim – aminokiseline koje nedostaju u jednoj namirnici, prisutne su u drugoj.
| Biološka vrijednost bjelančevina u nekim namirnicama: | |
| Jaje | 100 |
| Riba tuna | 92 |
| Bjelanjak | 88 |
| Svinjetina | 85 |
| Soja | 84 |
| Riža | 83 |
| Kravlje mlijeko | 82 |
| Kvinoja | 82 |
| Piletina | 80 |
| Raženo brašno | 80 |
| Krumpir | 76 |
| Pastrva/ losos | 75 |
| Kukuruz | 74 |
| Leća | 60 |
| Pšenično brašnо | 58 |
| Lješnjak | 50 |
| Mrkva | 36 |
| Najbolje kombinacije | |
| Žitarice i мahunarke | Žitarice su općenito siromašnije lizinom, treoninom a ponekad i triptofanom; dok su mahunarke bogate njima. Kombinirajući namirnice iz tih skupina, osiguraVamo visoku biološku vrijednost, a kombinirajući rižu s mahunarkama, njihova ukupna biološka vrijednost puno je veća od njihovih individualnih vrijednosti. |
| Jaja i krumpir | Jaja i krumpir također se mogu kombinirati, pružajući jedan od najučinkovitijih izvora bjelančevina. |
Koliko bjelančevina unositi dnevno
Za odrasle osobe preporučljiva količina bjelančevina dnevno prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je 0.8 g po kilogramu tjelesne mase. Kod djece to je značajno više (kod dojenčadi i beba doseže 2.5 g po kilogramu tjelesne mase), upravo zato što se u prvim mjesecima i godinama ljudski organizam najbrže razvija i potrebno mu je više gradivnih sredstava. Te preporuke su, naravno, općenite a točna količina ovisi o brojnim faktorima – spol, dob, način života, zdravstveno stanje, sportska aktivnost. Tema o točnoj količini bjelančevina ostaje među najkontroverznijim čak i u znanstvenim sredinama. U cjelini, općeprihvaćeni stav je da unosimo previše bjelančevina, osim ako se ne radi o alternativnom obliku prehrane kao što je naprimjer veganstvo. Više o točnom unosu bjelančevina u različitim dobnim skupinama možete naći na stranici Svjetske zdravstvene organizacije.
Izvori:
Harvard Health Blog Journal of Sports Science & Medicine
World Health Organization
J-stage article
Autor:
Vessela Petrova
Stručnjak za zdravu prehranu
Vessela Petrova je polaznica Instituta za holističko zdravlje u Beču, Vitalakademie, članica je Europskog društva za kliničku prehranu (ESPEN), i članica Udruge nutricionista Bugarske. Osim zdrave prehrane, Vessela primjenjuje metode joge, terapije zvukom te meditacije.