Nutricionizam - velika otkrića i novi izazovi
Čast mi je što ću se iz mjeseca u mjesec obraćati svim zaljubljenicima u hranu i prehranu na web stranicama kompanije koja posvećuje veliku pažnju pravilnoj prehrani i edukaciji svojih potrošača. Posjetivši prije nekoliko godina Nestléov istraživački centar u Lausannei bila sam ugodno iznenađena kada sam na predavanju jednog od čelnih ljudi saznala kako je misija kompanije „personalizirana prehrana“. Pod tim pojmom misli se na kreiranje proizvoda za specifične potrebe potroša uz usvajanje svih novih i tek nadolazećih znanstvenih spoznaja. Iako može zvučati pomalo utopistički, vjerojatno to i jest budućnost jer otkrivanjem nutrigenomike, odnosno utjecaja tvari porijeklom iz hrane na ljudski genom, jasnije je zašto jednaka prehrana nema jednak učinak na sve ljude.
Nutricionizam ili znanost o prehrani, iako mlada znanost u posljednjih je trideset godina iznjedrila brojna značajna otkrića. Danski znanstvenici sastali su se na jednodnevnom simpoziju kako bi sagledali sva otkrića i raspravili koji će pravci istraživaja biti najzanimljiviji u budućnosti. Svoj su konsenzus objavili u siječanjskom broju časopisa European Journal of Clinical Nutrition.
Znanstvenici nisu morali dugo vijećati o najznačajnijem otkriću na ovome području, složili su se kako je najveći doprinos spoznaja da folna kiselina sprječava porođajne malformacije. Rezultat je to gotovo pedesetogodišnjeg znanstvenog rada, a danas se u većini razvijenih zemalja prehrana trudnica nadopunjuje folnom kiselinom. Također, postoje inicijative saniranja deficita i na razini populacije te se hrana, najčešće žitarice, obogaćuje folnom kiselinom, primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sve su te mjere pridonijele značajnom sniženju stope porođajnih malformacija, posebice spina bifidae.
Još jedno značajno otkriće je spoznaja da trans masne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja, najčešće pri proizvodnji margarina, imaju nepovoljan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila. Ta je spoznaja uzrokovala korjenite promjene prehrambenih smjernica i ogromne investicije u prehrambenoj industriji kako bi se smanjila prisutnost tih nepoželjnih masnih kiselina u prehrani. Primjer je to izvrsne suradnje znanstvene zajednice i prehrambene industrije jer je na globalnoj razini unos trans masnih kiselina značajno smanjen, a ta će mjera zasigurno doprinjeti smanjenju stope kardiovaskularnih bolesti.
Brojna značajna otkrića tijekom posljednjih trideset godina bila su vezana uz debljinu i ponašanje masnog tkiva. Gojaznost se više ne smatra prvenstveno genetskim ili metaboličkim poremećajem već je postalo jasno da je gomilanje kilograma normalan odgovor organizma na abnormalan okoliš, laku dostupnost hrane bogate energijom te bitno smanjenu tjelesnu aktivnost zbog urbanizacije.
U važna otkrića zasigurno se može ubrojiti i utjecaj prehrane na transkripciju gena, otkriće glikemijskog indeksa, biljnih sterola i njihovog učinka na razinu kolesterola te koristi omega-3 masnih kiselina i vitamina D.
Što se očekuje od nutricionizma kroz narednih 30 godina?
Najvećim izazovom na ovome području za sljedećih trideset godina proglašeno je istraživanje kontole debljine i inzulinske rezistencije putem prehrane i tjelesne aktivnosti. Teme koje će se intenzivno istraživati su kontrola tjelesne mase, prevencija dijabetesa, demencije i drugih kroničnih bolesti današnjice. Očekuje se povrat ravnoteže omjera privatnih i javnih ulaganja u znanstvena istraživanja te holistički pristup prehrani.
Iz svega ovoga vidljivo je da nam nutricionizam sprema još brojna uzbudljiva otkrića i spoznaje. Iako je moderna znanost donijela mnoge nove spoznaje o složenim interakcijama prehrane i ljudskog organizma, još se uvijek brojne hipoteze temelje na iskustvenim i tradicionalnim predajama. Ipak, nutricionizam je kao mlada i perspektivna znanost vrlo atraktivan. Nažalost, zbog posvemašnje komercijalizacije i utjecaja medija ponekad ima obilježja ideologije, što će se u budućnosti zasigurno promijeniti.
Ipak, dobra je strana hrane što joj ne moramo uvijek prilaziti ozbiljno jer osim što nam je nužna da bi preživjeli, hrana je i nenadmašan izvor ugode, a ljubav čovjeka prema hrani je najiskrenija ljubav. Ili kako je to lijepo Voltaire rekao: „Ništa ne bi bilo toliko dosadno kao jelo i piće da ih Bog uz potrebu nije učinio i užitkom.“
Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka Zagreb