Sort by
Sort by

Dijete za mršavljenje

Proljetno i ljetno vrijeme je zasigurno razdoblje kada se mnogi odlučuju na dijetu kako bi zasjali u najboljem ljetnom izdanju. No unatoč velikom interesu populacije za svakojake dijete, učestalost debljine neprestano raste. Uspješnost dugotrajnog, održivog gubitka kilograma ne prestaje biti zagonetka znanstvenicima i liječnicima. Važno je razlikovati znanstveno utemeljenu praksu od nedokazanih popularnih režima i loše osmišljenih i interpretiranih kliničkih studija.

Prehrambeni unos smatra se jednom od najbitnijih komponenti u terapiji debljine. Ironično, studije pokazuju da dvije trećine ispitanika koji pokušavaju smršavjeti ne ograničavaju unos hrane i energije, već se fokusiraju na smanjenje unosa masti, šećera, „grickalica“ i količine hrane unesene u obroku. Pridržavanje propisanog plana prehrane može biti izazov, pa je stoga vrlo važan individualni pristup, upotreba strukturiranih planova prehrane s točno propisanim udjelima makronutrijenata i energije.

Energetska vrijednost dijete

Dijete vrlo niske energetske vrijednosti (< 800 kcal/dan) rezultiraju izraženim gubitkom tjelesne mase, međutim, ukoliko je potrebno, ovako nizak unos energije se primjenjuje kroz kraći period (12-16 tjedana) uz obavezan liječnički nadzor i upotrebu dodataka prehrani. Dnevni unos energije manji od 800 kcal se ne preporuča osim ako za to ne postoje medicinski opravdani razlozi, a pokazalo se i da ne pomaže kod održanja poželjne tjelesne mase.

U današnje vrijeme, medicinski kontrolirane dijete kroje se tako da se od uobičajenih dnevnih energetskih potreba oduzme 500 do 1000 kcal što osigurava prihvatljiv tjedni gubitak od ½ - 1 kg.

Terapija se sastoji od dvije faze: faze aktivnog mršavljenja koja traje najmanje 6 mjeseci te faze održanja postignute tjelesne mase koja podrazumijeva cjeloživotno praćenje stečenih navika iz prve faze.

Kako pravilno mršaviti?

Brojne studije pokazale su da dijete s niskim glikemijskim indeksom imaju povoljan učinak na gubitak tjelesne mase. Također, sve je više studija koje pokazuju kako mediteranska dijeta može poslužiti kao vrlo učinkovita dijeta za mršavljenje.

Pritom omjeri hranjivih tvari trebaju biti adekvatno zastupljeni, a valja odabirati hranu visoke nutritivne gustoće (to su najčešće niskokalorične namirnice s visokim udjelom vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija). Tijekom redukcijske dijete konzumira se hrana u manje masnim varijantama iz svih skupina namirnica – voće, povrće, žitarice, meso te mlijeko. Masnoće sadrže dvostruku količinu energije u odnosu na proteine i ugljikohidrate, pa je uputno smanjiti njihovu konzumaciju. To znači da treba ograničiti unos namirnica s visokim udjelom masti (ulja, maslac, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.), kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). Hrana primjerena redukcijskoj dijeti priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.

Ipak, valja unositi jednostruko i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima (maslinovo, repičino, lanenih sjemenki, suncokreta, kukuruznih klica, soje) te iste masnoće iz hrane kao što su bademi i drugo orašasto voće. Navedene masnoće pridonose unosu vitamina A, D, E i K te esencijalnih masnih kiselina.

Potrebno je povisiti unos voća i povrća tako da se dnevno konzumira barem 3 komada voća (ili proizvoda) i 2 serviranja povrća. Npr. dnevno konzumiranje 2 naranče, 1 jabuke, 100 g mrkve, i dvije veće zdjelice zelene salate dat će samo 330 kcal.

Ukupni unos ugljikohidrata treba se kretati oko 55% – tu se ubrajaju žitarice i proizvodi, mahunarke, voće i povrće (te dodani šećer čija količina treba biti minimalna).

Kao izvore proteina treba birati krto (nemasno) meso, meso peradi, ribu, soju i mahunarke, a izbjegavati izvore proteina koje u sebi «kriju» i veće količine zasićenih masnoća, primjerice masno meso.

Odrasle osobe trebaju unositi 1,5l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivne, i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera.

Zajutrak je obavezan. Brojna su istraživanja koja povezuju redovito zajutarkovanje i poželjnu tjelesnu masu. Prvi obrok može biti obilan i za zajutrak se ne obazirite na nikakva ograničenja. Večeru ne treba preskakati, ali neka bude skromnija. Iako istraživanja pokazuju da je važniji ukupan unos energije od toga kako hranu rasporediti tijekom dana, dobro je držati se ovih savjeta.

 

Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka