Sort by
Sort by

Dobre i loše bakterije

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

Početkom 20. st. ruski bakteriolog dr. Ilja Metchnikoff bio je prvi znanstvenik koji je uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje. Ustvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, nevjerojatno dug životni vijek, a taj je fenomen pripisao učestaloj konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Metchnikoff je smatrao da patogene bakterije u crijevima polako truju organizam stvarajući toksine, a to je moguće spriječiti unosom fermentiranih mliječnih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline. Tragom njegovih zaključaka, istraživanja su nastavili i drugi znanstvenici da bi 1930. godine došlo do svojevrsne kulminacije kada je pobornik preventivne medicine - Minoru Shirota izolirao bakteriju iz roda Lactobacillus sposobnu da preživi prelazak kroz probavni sustav. To je otkriće ubrzo dovelo do komercijalne primjene bakterije u proizvodnji jednog fermentiranog mliječnog napitka koji je polučio izvanredan tržišni uspjeh. Prava revolucija istraživanja i primjene bakterija u prehrambenoj industriji nastupila je nakon drugog svjetskog rata, a danas ta tema privlači iznimno velik broj znanstvenika.
Riječ probiotik, kojom se označavaju „korisne“ bakterije, najčešće iz skupine bakterija mliječnog vrenja, u upotrebi je tek od šezdesetih godina prošloga stoljeća. Unatoč relativno kratkom vijeku modernog probiotičkog koncepta, danas su probiotici u žarištu interesa znanstvenika. Godišnje se objavi približno 600 znanstvenih radova o ovim korisnim mikroorganizmima, a posljednjih desetak godina bilježi se eksponencijalni rast objavljenih znanstvenih radova o ovoj temi. Eksplozija znanstvenog interesa odrazila se na proširenje primjene probiotika te se danas na svakom koraku susrećemo s prehrambenim proizvodima koji sadrže korisne bakterije.

„Dobre” i „loše” bakterije

Stavimo li u odnos broj stanica i broj bakterija u ljudskom organizmu, zaključit ćemo da smo više bakterije nego ljudi! Naime, svi mi nosimo u našim crijevima oko 1014 živih bakterija, a naša flora teži nevjerojatnih 1,3 – 2 kg. Možda zvuči zastrašujuće, ali naprotiv, mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje obitavaju u našim crijevima grubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene. Ove dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sustava.

Intestinalna mikroflora često je odgovorna za razvoj  bolesti. Osobe koje su na terapiji antibioticima imaju smanjen broj pozitivnih ili “dobrih” bakterija u crijevnoj mikroflori. Stoga se uz terapiju antibioticima nerijetko preporučuju fermentirani mliječni proizvodi koji sadrže „dobre” bakterije ili probiotike. Poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore može biti posljedica i brojnih drugih utjecaja iz okoliša i fizioloških čimbenika. Stres, neuravnotežena prehrana, neki lijekovi (posebice antibiotici) i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore. Disbalans intestinalne mikroflore očituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama što može rezultirati autoimunološkim bolestima i gastrointestinalnim poremećajima koji utječu na zdravlje cijelog organizma.

Jedinstven utjecaj probiotika na populacije, odnosno aktivnost bakterija koje koloniziraju debelo crijevo smatra se njihovim ključnim djelovanjem na zdravlje čovjeka. Blagodati redovitog unosa probiotika obuhvaćaju povoljan učinak na imunološki sustav, poboljšan integritet crijevne mukoze, smanjenu incidenciju i trajanje crijevnih infekcija, utjecaj na alergijski odgovor i povoljan učinak na probavu.

Probiotici u funkcionalnim prehrambenim proizvodima

Probiotički fermentirani mliječni proizvodi pravi su primjer uspješne izvedbe funkcionalnih proizvoda. Korak naprijed je komuniciranje ovakvih proizvoda kao 'klinički dokazano učinkovitih pri regulaciji poremećaja probavnog sustava'.

Zbog rastuće popularnosti, s probioticima se susrećemo u sve većem broju prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, primjerice kao dodatak dojenačkim mliječnim pripravcima, pripravcima za bolesnike, pivu, vinu, napitcima za sportaše, a dostupni su i u liofiliziranom obliku u kapsulama. Spektar proizvoda u koje se dodaju probiotici sve je širi, pa je tako zabilježen dodatak probiotika i u sokove, sir te žitarice za doručak.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka Zagreb