Istine i zablude

Ako nešto ima manje masnoća, smijem pojesti više toga.

ZABLUDA
Masnoće u hrani su samo pola priče. Razlog tome je što se hrana s manje masnoće još uvijek može razlikovati u esencijalnim nutrijentima ili sadržavati više šećera, te stoga njena vrijednost u kilodžulima, odnosno količina energije koju hrana sadrži, može biti viša nego što ste očekivali.

Kamena sol je zdravija od obične soli.

ZABLUDA
Nema razlike između te dvije vrste soli, osim njihovog imena i činjenice da mogu imati razne veličine kristala. Obje imaju isti učinak u Vašem tijelu. Previše soli može utjecati na zdravlje Vašeg srca, pa je dobro koristiti ju umjereno. Većina soli koju konzumiramo dolazi iz proizvedene hrane poput kruha i grickalica, stoga ju ne treba i dodavati.

Aditivi u hrani su štetni.

ZABLUDA
Mali broj ljudi reagira na određene aditive u hrani, ali zbog toga nisu štetni za sve. Zapravo, aditivi u hrani imaju vrlo značajnu ulogu. Daju strukturu, dodaju okus, održavaju hranu svježom, poboljšavaju izgled i sastav i pomažu u održavanju kvalitete. Primjerice, antioksidansi koji se dodaju ulju sprečavaju njegovo kvarenje.

Zeleno lisnato povrće je dobar izvor kalcija.

ZABLUDA
Zeleno lisnato povrće crpi minerale iz tla, pa može sadržavati male količine kalcija, iako mnogo manje nego mliječni proizvodi. Primjerice, 1 šalica špinata sadrži 30 mg kalcija, a 1 čaša mlijeka 300 mg kalcija. Prema tome bi trebali jesti ogromne količine zelenog lisnatog povrća da zadovoljite Vaše dnevne potrebe za kalcijem od 1000 mg. Zeleno lisnato povrće je važan izvor folne kiseline, vlakna i antioksidansa, ali zbog kalcija obavezno jedite drugu hranu. Mliječni proizvodi s manje masnoća, konzervirani losos s kostima i sojino mlijeko s dodanim kalcijem sadrže kalcij.

Ljudi s dijabetesom ne moraju izbjegavati šećer.

ISTINA
Nekad se ljudima s dijabetesom preporučivalo da izbjegavaju šećer, ali od tada je znanost dokazala da to nije potrebno. Svi ugljikohidrati (npr. kruh, tjestenina, riža) se razgrađuju na šećer koji se apsorbira u krvotok. Umjesto izbjegavanja šećera, dijebetičari trebaju izabrati ugljikohidrate koji se sporije razgrađuju i rasporediti konzumiranje tih ugljikohidrata kroz dan kako bi kontrolirali razinu šećera u krvi. Najbolji izbor su ugljikohidrati s niskim glikemičnim indeksom.

Smeđi šećer je zdraviji od bijelog šećera.

ZABLUDA
Jedina razlika između smeđeg i bijelog šećera je što smeđi šećer sadrži melasu, koja daje miris i okus karamele. Obje vrste šećera sadrže istu količinu energije (kilodžuli), pa Vaše tijelo ne primjećuje razliku.

Jaja su loša za Vaše zdravlje.

ZABLUDA
Godinama su ljudi mislili da su jaja nezdrava jer sadrže kolesterol. Iako kolesterol iz hrane može utjecati na razinu kolesterola u krvi, zapravo zasićene masnoće iz hrane imaju veći utjecaj. Jaja se mogu uključiti u Vašu prehranu, jer osiguravaju visoko kvalitetne bjelančevine i brojne vitamine i minerale.

Rogač je zdraviji od čokolade.

ZABLUDA
Neki ljudi vjeruju da je rogač bolji izbor od čokolade. Rogač ne sadrži kofein, ali sadrži slične količine šećera, energije (kJ) i zasićenih masnoća kao i čokolada. Stoga i nije puno „zdraviji“ od čokolade i treba ga konzumirati u ograničenim količinama.

Preskakanjem obroka nećete mršaviti.

ISTINA
Možda se čini logičnim da ćete preskakanjem obroka mršaviti, jer jedete manje, ali nije tako jednostavno. Učinak može biti baš suprotan. Vaše tijelo prelazi u „modus preživljavanja“, Vaš metabolizam se usporava i čuva energiju, a ne koristi je.
Preskakanjem obroka možete postati gladni i na kraju zbog toga konzumirati hranu koja sadrži više masnoća i šećera. Bolji način za postizanje i održavanje primjerene težine je konzumacija manjih obroka u redovitim razmacima tijekom dana i primjerena aktivnost.

Sirovo povrće je uvijek bolje od kuhanog.

ZABLUDA
Količina hranjivih sastojaka koje dobijete iz povrća ovisi o načinu na koji se ono skladišti ili kako (ili zašto) se kuha. Iako se kuhanjem gube hranjivi sastojci iz povrća, ono ponekad može i povećati njihovu količinu. Primjer za to je antioksidans likopen iz rajčice. Kuhanjem rajčica otpušta se više likopena nego što postoji u sirovoj rajčici.
Nedostatak hranjivih sastojaka je ponekad rezultat kuhanja, jer se neki vitamini, poput vitamina B i C, tope u vodi. Neki hranjivi sastojci se gube ako se povrće kuha predugo. Kuhanjem na pari ili prženjem uz miješanje se mogu zadržati vitamini. Činjenica je da je povrće najbitniji dio prehrane, bez obzira kako ga konzumirate.

Sirova mrkva će poboljšati Vaš vid.

ZABLUDA
Mrkve sadrže beta-karoten, kojeg tijelo pretvara u vitamin A koji je koristan za vid, rast kostiju i zdravu kožu. Ako jedete mnogo mrkve, koža Vam može poprimiti narančasti ton, ali Vam se vid neće poboljšati. Jedan od rezultata nedostatka vitamina A je noćno sljepilo, što je možda i razlog zbog kojeg se razvila ova teorija. Mrkve mogu spriječiti nedostatak vitamina A, ali zbog njih nećete bolje vidjeti.
Iako zbog njih nećete imati rendgenski vid, nemojte iz svoje prehrane izbaciti mrkve – one su hranjive, ukusne i dostupne.

Hrana od škroba poput kruha i tjestenine ne deblja.

ISTINA
Kruh, tjestenina i krumpir su ugljikohidrati. Kao i svi ugljikohidrati, hrana od škroba se razgrađuje kako bi Vašem organizmu osigurala glukozu za energiju. Ugljikohidrati su važan izvor energije te se preporuča da 45-60% naše energije dolazi iz ugljikohidrata. Kao i sa svakom vrstom energije, ako pojedete više nego Vaše tijelo treba, energija iz ugljikohidrata će se spremati, a time se i Vaša težina može povećati. Međutim, tjestenina i kruh ne debljaju ako se konzumiraju kao dio uravnotežene prehrane.

Ugljikohidrati se ne smiju jesti s bjelančevinama.

ZABLUDA
Trenutno postoji jako mnogo dijeta – i skoro svatko je čuo o onoj dijeti u kojoj se ne smiju miješati ugljikohidrati i bjelančevine. Kada bi to bilo istina, ne bi se smjeli konzumirati jogurt, mlijeko, tjestenina ili mahunarke jer oni prirodno sadrže i bjelančevine i ugljikohidrate. Sasvim je u redu istovremeno jesti bjelančevine i ugljikohidrate. Naš probavni sustav može probaviti veliki spektar i kombinaciju hrane istovremeno. Osim toga, mješavina ugljikohidrata i bjelančevina može pomoći u kontroli razine šećera u krvi.

Uzimanje vitaminskih tableta osigurava sve hranjive sastojke koje trebate.

ZABLUDA
Da je bar tako jednostavno! Iako vitaminski i mineralni dodaci mogu biti korisni kada prehrana nije odgovarajuća ili kada su povećane potrebe (poput trudnoće), ipak ne osiguravaju sve hranjive sastojke koje trebate. Dodaci Vam ne mogu osigurati dovoljnu količinu makronutrijenata – ugljikohidrata, masnoća, bjelančevina i prehrambenih vlakana. Zato je uravnotežena prehrana puna raznolike hrane iz temeljnih grupa hrane najbolji način da dobijete sve vitamine, minerale i makronutrijente koji su vam potrebni svakog dana.

Čokolada sadrži visok postotak šećera i masti, pa loše utječe na zdravlje i izgled.

ZABLUDA
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade bogate kakaom može ublažiti simptome koji prate sindrom kroničnog umora, tvrde britanski znanstvenici. Istraživači Medicinskog fakulteta u York-u kažu da je važno čokoladu konzumirati u umjerenim količinama, oko 50 grama dnevno. Sindrom kroničnog umora karakterizira niz simptoma, a ističe jak osjećaj umora u mišićima poslije fizičkih napora. Poznato je da crna čokolada sadrži visok nivo polifenola (antioksidans), koji utječe na nivo serotonina, neurotransmitera čiji se povišen nivo veže za euforiju, a niži za depresiju.
Istraživanje njemačkih znanstvenika sugerira da već mala količina čokolade može sniziti krvni tlak te tako smanjiti rizik od moždani udar.
Istraživači iz Sveučilišne bolnice u Kölnu su pratili 44 ispitanika u dobi od 56 do 73 godine s povišenim krvnim tlakom.
Pokazalo se da dnevna konzumacija samo 6 grama crne čokolade uzrokuje klinički značajno snižavanje krvnog tlaka.
Već su ranija istraživanja pokazala da čokolada ima pozitivan učinak na hipertenziju zahvaljujući prisutnosti kakaa i flavanola.

Bijelo meso je hranljivije od crvenog.

ISTINA
Hranljiva vrijednost mesa zasniva se na bjelančevinama koje utječu na dobro funkcioniranje mišića. Bijelo meso ih ima isto koliko i crveno, ali je prednost bijelog mesa u tome što je ono siromašno masnoćama koje nepovoljno utječu na zdravlje i liniju.

Ananas i grejpfrut razlažu masnoće.

ZABLUDA
Konzumirajući ananas samo ćete dodati koju kaloriju jer je ovo voće bogato šećerom. Što se tiče grejpfruta, njegova kiselost navodi na pogrešan zaključak da u njemu nema šećera. A enzimi koji navodno tope masnoće razlažu želudačne kiseline, tako da o mršavljenju nema ni govora.

Špinat je izuzetno zdrav, pun željeza i ostalih korisnih sastojaka.

ZABLUDA
Špinat je jedna od manje vrijednih vrsta povrća. Ima znatno manje vitamina od, recimo, svježeg kupusa, sadrži velike količine nitrata, koji pretvaranjem u nitrite štetno djeluju na ljudski organizam.

Krumpir ima visoku kalorijsku vrijednost te ga treba izbjegavati.

ZABLUDA
Krumpir sadrži antioksidanse i kukoamin, koji snižava krvni tlak. Bogat je kalcijem i vlaknima, i smanjuje kolesterol.

Masne ribe nisu dobre za organizam jer su kalorične.

ZABLUDA
Masnije vrste ribe, kao što su losos, tuna i skuša, su odličan izvor nezasićenih masnih kiselina, koje štite krvne žile i ublažavaju anksioznost i depresiju. Losos sadrži velike količine selena koji usporava starenje tkiva, kao i bjelančevine koje osiguravaju aminokiseline koje organizam ne proizvodi sam.