Pretilost: jesmo li debeli?

U američkom bestselleru „Omnivorova dilema“, autor Michael Pollan opisuje prehrambene navike Amerikanaca kao “nacionalni poremećaj prehrane” i tvrdi da do takvog poremećaja nikada ne bi došlo u kulturi gdje postoji duboko ukorijenjena tradicija koja okružuje hranu i prehranu. Ovakvo razmišljanje naišlo je na plodno tlo, sudeći po broju prodanih primjeraka diljem svijeta. Mnogi su protagonisti današnje moderne utrke s vremenom svjesni da zanemaruju redovite obroke, a ujedno se sve više govori o važnosti pravilne prehrane. Michael Pollan navodi primjer Italije i Francuske gdje se temeljem potpuno “neznanstvenih” kriterija kao što su užitak i tradicija odlučuje što jesti, a pritom je populacija zdravija i ima poželjniju tjelesnu masu.

Živimo u doba kada opsesija vlastitim tijelom i izgledom nikada nije bila veća, a istovremeno vrtoglavo raste broj osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih osoba.  Estetski dio priče o debljini definitvno nije zanemariv, no ipak kada se govori o suvišnim kilogramima, u središtu zanimanja nutricionista i liječnika je zdravstvena komponenta priče.

Još je Hipokrat napisao «Korpulencija nije samo bolest za sebe, već i prijetnja za razvoj ostalih bolesti», što navodi na činjenicu da je već tada pretilost shvaćena kao medicinski poremećaj koji vodi brojnim popratnim bolestima. Recentna istraživanja pokazala su da pretilost u dobi od 40 godina smanjuje životni vijek za 7 godina. Stručnjaci su suglasni da je debljina okidač za razvoj bolesti koje predstavljaju goruće zdravstvene probleme današnjice poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, degenerativnih bolesti zglobova, endokrinoloških poremećaja, tumora, psiholoških problema i sl.

Broj pretilih nezaustavljivo raste

U posljednih dvadesetak godina učestalost debljine značajno se povećala, posebice u industrijalizranim, ali i neidustrijaliziranim zemljama, a procjenjuje se da je više od 500 milijuna ljudi s prekomjernom tjelesnom masom i 250 milijuna pretilih na svijetu.
Prema novim podacima francuskog instituta INSERM (Institut national de la santé et de la recherche médicale), u gotovo svim dijelovima svijeta raste broj pretilih ljudi, odnosno epidemija pretilosti doista postaje globalna. Rezultati istraživanja francuskih znanstvenika pokazuju da između polovice i dvije trećine muškaraca i žena u 63 zemlje na 5 kontinenata ima višak kilograma ili je pretilo. Pritom se prekomjerna masa definira indeksom tjelesne mase višim od 25, a pretilost indeksom tjelesne mase višim od 30.

Dijeto-manija

Unos hrane tijekom povijesti je bio usko povezivan s identitetom. Tu vezu najbolje je opisao Anthelme Brillat Savarin, francuski gastronom koji je živio u na prijelazu s osamnaestog u devetnaesto stoljeće. Njegova je slavna izreka: „Reci mi što jedeš i reći ću ti tko si“. Što bi taj glasoviti otac moderne gastronomije rekao na današnje prehrambene i gastronomske trendove možemo samo naslućivati. S jedne strane imamo gurmane koji (s mjerom) uživaju u različitim etničkim kuhinjama, a s druge strane vojske ljudi u naponu životne snage koji se sustavno izgladnjuju kako bi postigli nedostižan uzor koji nameću modni trendovi. Također, veliki dio zapadnjačke populacije svoje vrijeme dijeli na vrijeme prejedanja i vrijeme dijete, odnosno upadaju u tzv. jo-jo efekt dijete. Nije čudno što se opsjednustost dijetama i poremećaji prehrane javljaju upravo u naprednim kapitalističkim društvima gdje je kontradikcija svojstvena traganju za perfekcijom otuđila brojne ljude od njihovih pravih izvora hrane.

Usporedo s porastom učestalosti pretilosti raste broj popularnih dijeta koje najčešće dolaze iz SAD-a, budući da je problem debljine u Americi uzeo najviše maha. U moru informacija, ekspres dijeta, proizvoda za mršavljenje i savjeta, pregršt je oprečnih informacija, tako da je katkada vrlo teško razlučiti što treba učiniti za postizanje toliko željene idealne tjelesne mase.

Atkinsova dijeta, Prehrana u zoni, Istrebljivači šećera, Fit for life, Montignacova dijeta, Prehrana po krvnim grupama, Southbeach dijeta, Sonoma dijeta, Banana dijeta... samo su neke od slavnih dijeta današnjice. Ipak, manje je poznato da su to tek kopije dijeta koje su se pojavljivale prije pedeset ili čak stotinu godina. Tako je primjerice planetarno poznata dijeta Fit for life tek kombinacija vegetarijanstva, odvojenog konzumiranja ugljikohidrata i masti i temeljitog žvakanja. Žvakanje hrane 32 puta prije nego što se proguta propagirao je Horace Fletcher još 1903. godine i zbog toga dobio nadimak „veliki žvakač“.

Mnoge od današnjih popularnih dijeta imaju brojne zajedničke karakteristike. Primjerice, obično dolaze u obliku knjiga koje vrlo brzo postaju bestselleri i imaju nekoliko nastavaka, kreirane su od strane liječnika koji ulijeva povjerenje, često isključuju neku od osnovnih skupina hranjivih tvari ili pojedine namirnice, uvijek postoje slavne osobe koje slijede pojedinu dijetu, što privlači medijsku pažnju i vijest o novoj i „dosad najučinkovitijoj“ dijeti brzo odjekuje globalno. Također, uz knjigu često nastaju i suplementi pod brendom dijete, prehrambeni proizvodi, centri mršavljenja, a ponekad i cijele korporacije.

Popularne dijete mogu biti opasne po zdravlje. Primjerice Atkinsova dijeta i Prehrana u Zoni mogu, među ostalim, dovesti do oštećenja bubrega i jetre, ali i kardiovaskularnih bolesti te osteoporoze. Drugi je primjer danas vrlo popularna UN dijeta koja promovira nagli gubitak kilograma što je šok za organiram i može biti prijetnja zdravlju.
Bez obzira imate li nekoliko kilograma više ili nekoliko kilograma manje, uz zdrave prehrambene navike i redovitu tjelovježbu u svakodnevnom životu bit ćete mnogo zdraviji od osoba koje u jednoj godini nekoliko puta dobiju i izgube par kilograma uz pomoć dijete, a to je i znanstveno dokazano.
Drugim riječima: ako želite živjeti duže i zdravije, jednostavno zaboravite na bilo koju vrstu dijete dizajniranu za dobru prodaju knjiga ili tableta koje će vam u vrlo kratkom vremenu omogućiti gubitak suvišnih kilograma.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka