Masti u prehrani

U današnje vrijeme mnogo se govori o dijetama i o redukciji masti u prehrani, čak u tolikoj mjeri da mnogi ljudi smatraju da masti potpuno treba izbjegavati jer su loše za nas. Naravno, to nije ispravno razmišljanje. Mnoge namirnice sadrže masti. Mast poboljšava okus hrane koju unosimo i usporava probavu hrane, što sprječava prerani osjećaj gladi nakon jela. Masti su uz proteine i ugljikohidrate glavni sastojci hrane, s energetskom vrijednosti od 9kcal po gramu masti.

Uloga masti

Osim što nam daje energiju, mast je važan izvor vitamina A, D, E i K te esencijalnih masnih kiselina koje organizam ne može sam proizvesti. Također, masti osiguravaju normalno funkcioniranje organizma, sudjeluju u izgradnji i i održavanju strukture stanica, služe u sintezi antitijela i nekih hormona, služe kao izvor topline i štite tijelo od ekstremnih temperatura.

Masti utječu na razinu kolesterola u krvi. Važno je održavati razinu „dobrog“ kolesterola koji uklanja višak kolesterola iz krvi i tkiva vraćajući ga u jetru, te smanjiti razinu „lošeg“ kolesterola koji se taloži na stijenkama arterija i vremenom može uzrokovati aterosklerozu i ostale bolesti  kardiovaskularnog sustava.

Fizikalna svojstva masti i njihov utjecaj na zdravlje

Po svojem sastavu masti su esteri masnih kiselina i alkohola glicerola, a pri sobnoj temperaturi mogu biti u tekućem ili čvrstom agregatnom stanju. Zasićene masnoće su pri sobnoj temperaturi obično u krutom agregatnom stanju, a nalaze se u proizvodima životinjskog porijekla, kao što je maslac, mlijeko, meso, te u kolačima. Zasićene masne kiseline podižu razinu lošeg kolesterola u krvi i zbog toga je potrebno posebno paziti na njihov unos. Prevelik unos zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, tj. ateroskleroze, dijabetesa, upalnih procesa, pretilosti i nekih oblika raka.

Mono i polinezasićene masne kiseline su u tekućem agregatnom stanju pri sobnoj temperaturi. One podižu razinu dobrog kolesterola u krvi, a smanjuju razinu lošeg kolesterola. Najpoznatiji izvor mononezasićenih masnih kiselina je maslinovo i repičino ulje. Kada govorimo o polinezasićenim masnim kiselinama, razlikujemo omega 3 i omega 6- masne kiseline. Omega 6 - masne kiseline (linolenska i arahidonska) nalaze se u biljnim uljima a omega 3 - masne kiseline (linoleinska) možemo pronaći u ribi i ribljem ulju. One su esencijalne, što znači da ih moramo unijeti hranom jer ih organizam ne može sam sintetizirati.

Trans masne kiseline, iako spadaju u grupu nezasićenih masnih kiselina, podižu razinu lošeg kolesterola u krvi a istovremeno smanjuju razinu dobrog kolesterola u krvi, stoga je posebno važno paziti na njihov unos. One mogu biti u maloj količini prirodno prisutne u namirnicama (mliječni proizvodi, meso) a nastaju i prilikom procesa hidrogenizacije biljnih ulja prilikom proizvodnje nekih namirnica. S obzirom na njihov štetan utjecaj, Nestlé aktivno radi na uklanjanju trans masnih kiselina iz svojih proizvoda.

Dnevni unos masti

Smjernice za dnevni unos masti za zdravog odraslog čovjeka prosječne tjelesne težine nalažu da ukupan dnevni unos masti ne prelazi 70g, a unos zasićenih masnih kiselina treba ograničiti na maksimalno 20g u danu. Masti se nikako ne smiju u potpunosti izbaciti iz prehrane, ali ono što se treba učiniti je ograničiti njihov ukupan unos, s naglaskom na zasićene i trans masne kiseline, a pritom napraviti mjesta za unos mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. U tablicama hranjivih vrijednosti koje Nestlé ima na svojim proizvodima možete pronaći vrijednosti ukupne masnoće, kao i zasićenih masnih kiselina, uključujući i smjernice za dnevni unos istih za pojedinu namirnicu.

Preporuke

• Ograničite unos masti. Ukupni unos masti u prehrani prosječnog odraslog čovjeka ne bi trebao prelaziti 25-30% dnevnog energetskog unosa.
• Hranite se raznoliko i umjereno. Jedite ribu barem dva puta tjedno.
• Konzumirajte hranu koja sadrži mono-nezasićene i poli-nezasićene masnoće a ograničite unos hrane bogate zasićenim i trans masnim kiselinama.
• Budite aktivniji.
• Informirajte se o sastavu namirnica koje koristite. Provjerite tablice hranjivih vrijednosti na stražnjoj strani pakiranja.