Žitarice za doručak – zdrava navika u zdjelici

To Press Releases listZagreb,tra 6, 2016

Zašto žitarice za doručak?

U zadnje su vrijeme istraživanja konzumacije žitarica za doručak sve više usmjerena na njihov pozitivan utjecaj na koncentraciju i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata, u kontekstu boljeg pamćenja i poboljšanja pažnje u školi. To se objašnjava time da žitarice za doručak od cjelovitog zrna održavaju optimalnu razinu glukoze u krvi te su jedan od najboljih izvora lako i brzo dostupne energije. Tako je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji 2013. godine pokazalo da djeca koja konzumiraju žitarice za doručak imaju veći unos složenih ugljikohidrata, vlakana i mikronutrijenata te mlijeka i mliječnih proizvoda, što posljedično rezultira većim unosom probiotika i kalcija. Dodatno, imaju niži unos masti i kolesterola, normalnu tjelesnu masu te bolje kognitivne sposobnosti.

Žitarice za doručak na jelovniku vašeg djeteta

Raznolikost je temelj svakog hranjivog obroka. Kada je riječ o najvažnijem obroku u danu, kao dobar izbor za dječji doručak preporučuje se odabir raznolikih žitarica cjelovitog zrna. Na ovaj način prehrana djeteta se obogaćuje dodatnim hranjivim tvarima – ugljikohidratima i biljnim bjelančevinama te vitaminima i mineralnim tvarima sadržanima u opni zrna. Upravo je iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) u svojim novim smjernicama o pravilnom načinu prehrane nazvanima MyPlate, cjelovitim žitaricama namijenilo gotovo četvrtinu tanjura odnosno uobičajenog obroka, s obzirom da su one osnova uravnotežene i raznolike prehrane. Osim što se naslanja na temeljne postulate pravilne prehrane, MyPlate daje i nove smjernice naglašavajući važnost uživanja u jelu, izbjegavanje velikih serviranja, uvrštavanje više različitih „boja“ u serviranje jela te nedosoljavanje.

Moderna tehnološka obrada

Razvojem znanosti o prehrani i sve većim brojem istraživanja nutritivnih vrijednosti pojedinih namirnica, koja za cilj imaju otkrivanje i iskorištavanje zdravstvenih koristi ovih namirnica, žitarice su postale jedna od prvih prehrambenih vrsta koje su se počele intenzivnije tehnološki obrađivati. Tako se od najstarije vrste obrade u mlinovima za preradu brašna i krupice, tehnologija žitarica razvila do visoko sofisticiranih proizvoda, među kojima se ističu žitarice za doručak. Najčešće sirovine za proizvodnju žitarica za doručak upravo su tradicionalne vrste poput kukuruza, riže, pšenice, ječma, zobi i prosa, no u novije vrijeme, zbog svog izrazito bogatog nutritivnog sastava, sve popularnije postaju i tzv. pseudožitarice amarant i kvinoja. Kvaliteta ovih sirovina, osobito kada se govori o žitaricama za doručak namijenjenih djeci, mora biti provjerena i vrhunska. 
Moderna tehnološka obrada žitarica vodi se najnovijim znanstvenim saznanjima i medicinskim preporukama. U cilju osiguravanja što potpunijeg obroka, osobito za djecu, žitarice za doručak se vrlo često obogaćuju pojedinim vitaminima i mineralima kao što su željezo, vitamini B kompleksa, folna kiselina, vitamin D te kalcij, cink, magnezij i drugi.

Zašto je obogaćivanje žitarica vitaminima i mineralima važno?

Poznato je da nedostatak vitamina D i vitamina B kompleksa, ali i minerala poput željeza i cinka, može značajno utjecati na djetetov rast i neurokognitivni razvoj. Upravo iz tog razloga su obogaćene žitarice za doručak dobar izbor za nadopunu prehrane djece i adolescenata. 

Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh., klinički nutricionist

Izvori:
Jeanet Ingwersen,, Margaret Anne Defeyter, David O. Kennedy, Keith A. Wesnesc, Andrew B. Scholeyb (2007) A low glycaemic index breakfast cereal preferentially prevents children's cognitive performance from declining throughout the morning Appetite, 49, 240–244

Margaret A. Defeyter, Riccardo Russo (2013) The effect of breakfast cereal consumption on adolescents' cognitive performance and mood. Front Hum Neurosci. 2013; 7: 789.

Peter G. Williams (2014) The Benefits of Breakfast Cereal Consumption:A Systematic Review of the Evidence Base. American Society for Nutrition. Adv. Nutr. 5: 636–673.