Pretila djeca – obilježje modernog doba

To Press Releases listZagreb,sij 11, 2016

Pretilost je jedna od češćih bolesti 21. stoljeća, a koja dugoročno predstavlja osnovu za razvitak teških kroničnih oboljenja. Gotovo 20% djece i adolescenata u razvijenim zemljama danas ima prekomjernu tjelesnu težinu, a i Hrvatska nažalost sve snažnije slijedi taj trend. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. godine, u Hrvatskoj je pretilo više 20% dječaka i preko 15% djevojčica. Upravo zato se sve više pažnje posvećuje prevenciji pretilosti kod djece.

Na pretilost, osim prevelikog unosa energije i njene nedovoljne potrošnje, utječu i  čimbenici  poput genetskog naslijeđa, društveno-ekonomskog statusa, razine stresa i slično. U djetinjstvu ona značajno utječe na razinu samopouzdanja i odnosa prema vlastitom tijelu, a što može dovesti i do teških poremećaja u prehrani. Zanimljiva je činjenica da dijete koje je pretilo istovremeno može biti pothranjeno. To znači da je njegov dnevni unos energije prekomjeran, dok je istodobno unos manjkav mikronutrijentima - mineralima i vitaminima koji su nam svakodnevno potrebni. Najveći je problem što pretilost kod djece uvelike povećava rizik za razvijanje kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Tako dugoročno ona može biti osnova za astmu, dijabetes, ali i neka druga teška oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Užurbani način života roditeljima danas ostavlja malo vremena za promoviranje pravilnih prehrambenih navika svojoj djeci. Pravilan raspored obroka i obiteljsko objedovanje za stolom nekada je bilo svakodnevica, a danas je rijetkost. Osim toga, djeci su lako dostupni izvori brze hrane i grickalice kao zamjena za hranjiv obrok. Još jedan od faktora koji doprinosi pojavi pretilosti kod djece i mladih je nedostatak tjelesne aktivnosti. Procjenjuje se da adolescenti danas u prosjeku provode više od 4 sata dnevno ispred ekrana.

Postavlja se pitanje na koji način roditelji mogu utjecati na dijete koje već pati od prekomjerne tjelesne težine. Čak i najmanja promjena može dovesti do velikih rezultata. Roditeljima koji imaju pretilo dijete savjetuje se da ga potaknu vlastitim primjerom te da kao obitelj stvore zajedničke zdrave navike. Preporuča se uvesti promjene poput redovitih obiteljskih obroka te zajedničkih tjelesnih aktivnosti. Prilikom kupnje namirnica valja ograničiti kupovinu grickalica, slatkiša i sokova te potaknuti dijete da samo izabere voće ili povrće koje bi voljelo pojesti. 

Osim toga, istraživanje tvrtke Nestlé pokazalo je kako djeca koja pomažu u pripremi obroka jedu značajno više povrća od djece koja ne sudjeluju u kuhanju. Bitno je, također, obratiti pozornost na veličinu porcije koju serviramo djetetu, s obzirom da su potrebe djece znatno drugačije od potreba odraslih. 

Nije lako promijeniti životne navike, čak ni kod djece. Stoga je potrebna motivacija, podrška i pozitivno okruženje, pogotovo kada su u pitanju djeca koja često ne razumiju iz kojeg razloga trebaju promijeniti dosadašnje navike. Ustrajnost roditelja i uključivanje cijele obitelji u proces promjene prehrambenih navika jedini je način kako pravilno i dugoročno roditelj može utjecati na svoje dijete i osigurati mu dobre temelje da jednog dana bude zdrava odrasla osoba.

Nataša Šoštarić, nutricionistica
Nestlé Adriatic