Jedemo li preslanu hranu?

To Press Releases listZagreb,ožu 27, 2015

Natrijev klorid, ili jednostavnije rečeno sol, neizostavan je dodatak mnogobrojnim jelima, a nerijetko i alat koji koristimo kako bi popravili okus pripremljenog jela. Osim što je najrasprostranjeniji pojačivač okusa, sol ima i važnu funkciju u reguliranju krvnog tlaka, stvaranju i prijenosu električnih impulsa u živcima i mišićima te aktivnom prenošenju molekula kroz staničnu membranu. Natrijev klorid esencijalni je dio pravilne prehrane, ali samo kada se unosi u preporučenim količinama. 
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos do 5 g soli na dan (jedna čajna žličica), pri čemu se količine trebaju dodatno prilagoditi dobi djeteta. Poražavajuća je statistika da Hrvati svakodnevno unose više nego dvostruko, tj. u prosjeku čak 11,6 g soli dnevno. S obzirom da je prekomjerni unos soli u direktnoj korelaciji s povišenim krvnim tlakom, Ministarstvo zdravlja je krajem 2014. godine donijelo Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2019. godine.
O neinformiranosti djece o važnosti umjerenog unosa soli svjedoči i nacionalno istraživanje provedeno u sklopu projekta Vrtim Zdravi Film u školskoj godini 2014/2015, na više od 3.000 učenika sedmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj. Na pitanje Kolika je količina maksimalno dozvoljenog dnevnog unosa soli u danu? četvrtina ispitanih učenika netočno je odgovorila Jedna velika žlica, što je  dvostruko više od preporučene količine.   
Prehrambene navike stječu se u djetinjstvu te bi stoga roditelji prilikom planiranja obroka trebali imati na umu da, za razliku od prirodnih namirnica poput voća, povrća, mesa, mlijeka i jogurta, koje sadrže malo natrija, prerađena hrana ima znatno više ovog mikronutrijenta. Prilikom odabira namirnica treba obratiti pažnju na količinu soli istaknutu na deklaraciji proizvoda. Kruh i pekarski proizvodi su vodeće namirnice po sadržaju soli, pa tako 100 g kruha sadrži 1,27 ± 0,40 g natrijevog klorida, što predstavlja više od trećine preporučenog unosa u samo 100 g kruha.
Postojeće prehrambene navike mogu se mijenjati i to postupnim smanjivanjem soli u obrocima koji se pripremaju. Nakon nekog vremena okusni pupoljci naviknut će se na smanjeni sadržaj soli bez osjećaja da smo napravili drastičnu razliku. S druge strane, naglo mijenjanje sadržaja soli u jelima dovest će do kontraefekta jer će obroci naglo postati „neukusni“. Postoje mnogi načini na koje se smanjenje soli može učiniti neprimjetnim pa tako, uz postupno smanjenje sadržaja soli, primjena začinskog bilja u pripremi obroka može biti jako dobra zamjena za sol. Uz malo kulinarske kreativnosti  možemo osigurati preduvjete za stvaranje dobrih prehrambenih navika i sprječavanje potencijalnih zdravstvenih teškoća uzrokovanih neadekvatnom prehranom.