DEKODIRAN DNA KAVE

To Press Releases listZagreb,ruj 29, 2015

Kava je izrazito cijenjen napitak čijoj velikoj popularnosti, uz atraktivnu aromu i okus, doprinosi i stimulirajući učinak kofeina, svrstavajući je među najčešće konzumirane napitke. Danas se konzumira više od 2,25 milijardi šalica kave dnevno, čime se kava svrstava i među najvažnije poljoprivredne kulture, budući da  se kultivira u 80-ak zemalja na više od 11 milijuna hektara. Taksonomski gledano, kava pripada porodici Rubiaceae (broćevi), veličinom četvrtoj po redu porodici unutar obitelji cvjetnjača, koja se sastoji od 11.000 vrsta podijeljenih u 660 rodova. 

Genom (DNA) kave godinama je predmet znanstvenih istraživanja, a nedavno objavljeni rezultati pokazali su iznimnu podudarnost utvrđenih kromosomskih regija kave s kromosomskim regijama vinove loze, ali i visoku podudarnost s genomom rajčice.

Kako bi za budućnost osigurali održive količine visokokvalitetnih sirovina poput kakaovca i kave, prošle je godine grupa znanstvenika s Francuskog instituta za istraživanje i razvoj i Nacionalnog centra za sekvenciranje te Sveučičišta u Buffalu, uz pomoć stručnjaka iz Nestléovog razvojno-istraživačkog centra u Toursu, sekvencirala DNA zrna kave Robusta. Ovo značajno otkriće u budućnosti bi moglo biti ključno za unaprjeđenje prinosa, kvalitetu ploda i otpornost prema bolestima i suši, a moglo bi utjecati i na povećanje prihoda poljoprivrednika. 

Otkriveno je da je većina genetskih struktura kave Robusta odgovorna za dvije glavne funkcije, a to su obrambeni sustav biljke i metabolički procesi. Genom kave uključuje nekoliko specifičnih gena važnih za obrambene funkcije biljke, među kojima i N-metiltransferaze (NMT) koje sudjeluju u biosintezi  kofeina. Kofein je kemijski spoj kojeg sintetizira nekoliko biljnih vrsta, među kojima su kakaovac i čaj, a sintetizira se i u listovima biljke kave  gdje ima insekticidna svojstva, ali i u plodovima i sjemenkama u kojima inhibira klijanje sjemenke. Udjel kofeina u kavi ovisi o varijetetu biljke, geografskom podrijetlu, klimatskim uvjetima, periodu berbe i načinu prerade, intenzitetu prženja zrna kave te načinu pripreme napitka. 

Novije epidemiološke studije također potvrđuju brojne pozitivne učinke kave kao što su smanjenje rizika razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, dijabetesa tipa 2 te karcinoma jetra i debelog crijeva čemu, uz kofein, doprinose i drugi bioaktivni sastojci kave, posebice polifenoli.

Nedvojbeno je da će kava i dalje biti predmetom mnogih znanstvenih istraživanja, a sve kako bi kavoljupci i dalje mogli uživati u ovom omiljenom napitku 21. stoljeća.